OŠ “Vladimir Nazor” Pisarovina

Akreditacija 24./25.

Od 1. lipnja 2024. započinjemo s novim 15-mjesečnim projektom u sklopu Erasmus akreditacije. U školskoj godini 2024./2025. planirane projektne aktivnosti uključivat će mobilnosti učenika i učitelja u tursku školu Şehit Doğan Sevinç Secondary School, jobshadowing učitelja te pohađanje niza strukturiranih tečajeva.

Za potrebe provedbe projekta i planiranje daljnjih aktivnosti provedena su istraživanja čije rezultate navodimo niže u tekstu.

Istraživanja „Koliko znam o umjetnoj inteligenciji“, u kojem su sudjelovali učenici 4. – 8. razreda OŠ „Vladimir Nazor“ Pisarovina, Muş Science and Art Centre (Turska), Aydın Ticaret Borsası (Turska), Primary School of Perdikkas (Grčka) i  Agrupamento de Escolas Aver-O-Mar (Portugal) i  „Cultural haritage using AI“, u kojem su sudjelovali učitelji OŠ „Vladimir Nazor“ Pisarovina (Hrvatska), Muş Science and Art Centre (Turska), Aydın Ticaret Borsası (Turska), Primary School of Perdikkas (Grčka) i  Agrupamento de Escolas Aver-O-Mar (Portugal), čiju objavu rezultata navodimo niže u tekstu,  provedena su u veljači 2025. godine u svrhu dobivanja uvida o osviještenosti učenika o umjetnoj inteligenciji te o njihovom pogledu na ovu novu tehnologiju u razvoju. Rezultati istraživanja koristiti će se pri planiranju mobilnosti učenika i učitelja (grupna mobilnost učenika, odabir strukturiranih tečajeva i jobshadowing sadržaja) u Erasmus+ programu za školsku godinu 2025./2026 i 2026./2027., posebice za detektiranje potreba na temelju kojih  će se pisati prijava za KA210 projekt između navedenih škola.

Istraživanje pod nazovom “Moje jake strane” provedeno je u našoj školi tijekom travnja i svibnja 2025.

“Koliko znam o umjetnoj inteligenciji” – objava rezultata istraživanja

U istraživanju su sudjelovali učenici 4. – 8. razreda OŠ „Vladimir Nazor“ Pisarovina, te partnerskih škola iz Grčke, Turske i Portugala, njih ukupno 83. Istraživanje je provedeno tijekom veljače 2025. godine.

81% učenika, njih 76 već je do sada čulo za pojam umjetna inteligencija, a 7 učenika do sada nije čulo za taj pojam. Za umjetnu inteligenciju učenici su čuli najčešće od na internetu (21 učenik ili 26%), na društvenim mrežama (21 učenik ili 26%) te u školi (19 učenika ili 23%). Od obitelji i prijatelja za umjetnu inteligenciju čulo je njih sedmoro (9%), a putem video igara 5 učenika (6%). Osmero učenika navodi da je za ovaj pojam čulo negdje drugdje.

Na pitanje Što misliš da označava pojam umjetne inteligencije, prema ponuđenim odgovorima, 79 učenika (96%) smatra da je to inteligencija računala koje koristi Internet, dok 4 učenika (4%) misli da su to ljudi koji se pretvaraju da su inteligentni.

Kod navođenja primjera gdje učenici misle da se koristi umjetna inteligencija većina učenika navodi mobilne telefone, odnosno pametne telefone i računala (njih 18, odnosno 23%), a zatim ChatGPT te asistente poput Siri ili Google asistenta, društvene mreže i videoigre. Manji broj učenika (2-3 odgovora) navodi i youtube algoritme i funkcije prepoznavanja glasa kao mjesta gdje se koristi umjetna inteligencija.

55 učenika, njih 67%, misli da se umjetna inteligencija koristi svakodnevno, a 25 učenika (30%) misli da se umjetna inteligencija možda svakodnevno koristi, dok dvoje učenika misli da se umjetna inteligencija ne koristi u svakodnevnom životu.

Detaljnije o ovom pitanju, učenici misle da se s umjetnom inteligencijom susrećemo korištenjem raznih opcija na pametnim telefonima, kao npr. Siri ili Google asistent (48 učenika ili 59%), na društvenim mrežama (12 učenika ili 15%) te video igrama (11 učenika ili 15%). Četvoro učenika povezuje umjetnu inteligenciju s robotima, dvoje učenika s automobilima te isto toliko s online kupovinom. Primjeri koje su učenici sami navele gdje misle da se koristi umjetna inteligencija su webstranice i istraživanja na internetu.

66 učenika (80%) smatra da je umjetna inteligencija korisna, 15 učenika (18%) nije sigurno, a samo jedan učenik misli da umjetna inteligencija nije korisna. Kod objašnjenja odgovora na prethodno pitanje, 48 učenika (59%) misli da je umjetna inteligencija korisna jer im, njihovim riječima, olakšava stvari i poboljšava život time što zna odgovore na sva pitanja, ubrzava pronalaženje informacija i odgovora na pitanja, daje nove ideje i može pomoći kod pisanja zadaće.

Na pitanje misle li da će umjetna inteligencija biti važna u budućnosti, 66 učenika (80%) smatra da hoće, 12 učenika (15%) misli da možda hoće, a 4 učenika (5%) ne misli da će biti važna u budućnosti. Kao pozitivne stvari koje bi umjetna inteligencija mogla raditi u budućnosti ili na što bi mogla pozitivno utjecati učenici navode da će im umjetna inteligencija davati točne informacije i skraćivati vrijeme traženja informacija i time olakšati svakodnevicu, kao i da će olakšavati izvođenje nekih poslova. Manji broj učenika vidi potencijal umjetne inteligencije u tome da obavlja poslove koji su preteški ili opasni za ljude, a navode i korištenje umjetne inteligencije u medicini za dijagnostiku i izvođenje operacija. Kao negativne stvari koje učenici povezuju s umjetnom inteligencijom navode da će ljudi manje razmišljati i ulijeniti se te postati ovisni o umjetnoj inteligenciji, kao i da će ona zamijeniti mnoge ljudske poslove te će ljudi postati nezaposleni. Također kao opasnost navode i ugroženost privatnosti podataka, moguća hakiranja, ali i davanje netočnih informacija.

Kako biste ocijenili AI pitanje je na koje je, od 1 do 4, umjetnoj inteligenciji najvišu ocjenu 4 dalo 55% učenika, ocjenu 3 dalo je 37% učenika, ocjenu 2 dalo je 5%, a najnižu ocjenu 1 dalo je 3% učenika. Ukupna prosječna ocjena koju su učenici dodijelili umjetnoj inteligenciji je 3.84/4.

Od 83 učenika, samostalno je umjetnu inteligenciju koristilo njih 71 (87%), 5 učenika nije sigurno je li koristilo umjetnu inteligenciju, a 6 učenika nije ju koristilo. Učenici koji su koristili umjetnu inteligenciju najviše su je koristili za potrebe obrazovanja (pisanje domaće zadaće, za istraživanja i zadatke u školskim i eTwinning projektima, izradu prezentacija i pisanje eseja ili neke razredne aktivnosti). Osim za obrazovne svrhe, učenici vole koristiti umjetnu inteligenciju za zabavu i videoigre.

Istraživanje osmislile, provele i analizirale:

Irena Solenički, učitelj mentor razredne nastave,

Lucija Brozović, učiteljica Informatike,

Maja Knez Vranić, učitelj mentor Engleskog jezika,

Blanka Špeglić, školski knjižničar mentor

„Cultural haritage using AI“ – objava rezultata istraživanja

Ovo međunarodno istraživanje provedeno je u veljači 2025. godine, među učiteljima OŠ „Vladimir Nazor“ Pisarovina (Hrvatska), Muş Science and Art Centre (Turska), Aydın Ticaret Borsası (Turska), Primary School of Perdikkas (Grčka) i  Agrupamento de Escolas Aver-O-Mar (Portugal) kako bi se ispitao njihov stav o korištenju i korisnosti umjetne inteligenciju u nastavi kao i o načinima educiranja učitelja za korištenje ove tehnologije. U istraživanju je sudjelovalo 56 učitelja.

44 učitelja ili 79% slaže se ili se čvrsto slaže s tvrdnjom da bi uključivanje alata koji koriste umjetnu inteligenciju pojačalo razumijevanje učenika o kulturnom naslijeđu. 9 učitelja ili 16% nema mišljenje o ovoj tvrdnji, dok se 2 učitelja (5%) s njom ne slaže.

U svoju sposobnost korištenja alata umjetne inteligencije u obrazovne svrhe uvjereno je ili snažno uvjereno 32 učitelja ili 57%. Neutralno stajalište zauzelo je 14 učitelja (25%), a 10 učitelja (18%) se s ovom tvrdnjom ne slaže ili izričito ne slaže.

S tvrdnjom da se u školama u kojima se provelo istraživanje pružaju odgovarajući resursi za poučavanje digitalne pismenosti i integracije umjetne inteligencije slaže se ili čvrsto slaže 29 učitelja (53%). S ovom tvrdnjom ne slaže se 5 učitelja (9%), a čak je 21 učitelj (38%) zauzeo neutralni stav o ovoj tvrdnji.

50 učitelja (89%) smatra da je suradnja s partnerskim školama iz drugih zemalja ključna za obogaćivanje edukacije o kulturnom nasljeđu. 5 učitelja (9%) neutralno je, a samo je dan učitelj (2%) internacionalnu suradnju ne smatra ključnom u obogaćivanju edukacije o kulturnom nasljeđu.

Velika većina učitelja, njih 51 tj. 91% smatra da bi njihovi učenici imali koristi od sudjelovanja u eTwinning i Erasmus projektima. 5 učitelja (9%) ima neutralno mišljenje o ovoj tvrdnji.

Teme povezane s kulturnim nasljeđem redovito u svoj kurikulum uključuje 42 učitelja (75%), a troje učitelja (5%) takve teme ne uključuje u svoj kurikulum. 11 učitelja (20%) nije zauzelo stav o ovoj tvrdnji.

49 učitelja tj. njih 88% smatra da treba i želi dodatne edukacije o korištenju alata umjetne inteligencije za rad u učionici, a 7 učitelja (13%) ne zna treba li im takva edukacija. Nitko se nije izrazio da ne treba ili ne želi dodatnu edukaciju.

O važnosti obrazovanja o kulturnom nasljeđu 45 učitelja (81%) učitelja kaže da je važno ili jako važno u njihovom školskom kurikulumu. 9 učitelja (16%) nije zauzelo stav o ovoj tvrdnji, a dvoje učitelja (4%) se ne slaže s ovom tvrdnjom.

48 učitelja (85%) vjeruje da bi poboljšanje digitalnih vještina pomoglo u smanjenju socijalne isključenosti među učenicima. 6 učitelja (11%) o ovom ima neutralno mišljenja, a 2 učitelja (4%) s tom tvrdnjom ne slaže.

Čak 52 učitelja (93%) rado bi dijelilo najbolje primjere prakse iz svojih učionica s ostalim kolegama kako bi se poboljšala integracija umjetne inteligencije u metode poučavanja. Samo jedan učitelj (2%) ne bi rado dijelio primjere prakse iz svoje učionice, a 3 učitelja (5%) ima neutralno mišljenje o dijeljenju primjera prakse iz svoje učionice.

Istraživanje osmislile, provele i analizirale:

Irena Solenički, učitelj mentor razredne nastave,

Lucija Brozović, učiteljica Informatike,

Maja Knez Vranić, učitelj mentor Engleskog jezika,

Blanka Špeglić, školski knjižničar mentor

Moje jake strane – istraživanje u OŠ “Vladimir Nazor” Pisarovina

Istraživanje o jakim stranama učenika naše škole provedeno je u travnju i svibnju 2025. godine na uzorku od 103 učenika. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razinu samosvijesti, emocionalne pismenosti i osobnih snaga kod djece. Istraživanje je nastojalo utvrditi koliko dobro djeca prepoznaju i imenuju svoje jake strane, uključujući talente, vještine i osobine koje ih čine posebnima. Također se proučavala razvijenost njihovih emocionalnih i socijalnih vještina, kao što su empatija, zahvalnost, sposobnost opraštanja i suradnje s drugima. Osim toga, istraživanje je imalo za cilj procijeniti razinu unutarnje motivacije i otpornosti kod djece, odnosno njihovu ustrajnost i način suočavanja s izazovima. Posebna pažnja posvećena je razumijevanju stavova djece prema učenju, znatiželji i iskrenosti. Konačno, istraživanje je imalo i razvojnu komponentu – potaknuti djecu na samorefleksiju te ih ohrabriti da razmišljaju o sebi, svojim sposobnostima, vrijednostima i osjećajima.

Sudionici imaju relativno visoko samopouzdanje kada je riječ o poznavanju vlastitih jakih strana. Ocjena iznad 4 sugerira da većina djece prepoznaje ono u čemu su dobri i po čemu su posebni, što je pokazatelj zdrave samosvijesti. No značajan dio, 41%, ne smatra to ni lakim ni teškim, što ukazuje na potrebu za daljnjim poticanjem verbalizacije i prepoznavanja vlastitih vrlina.

Manji postotak (oko 11.6%) ima poteškoća u prepoznavanju svojih sposobnosti, što bi moglo biti područje za daljnji rad i podršku. Najčešće navedene “supermoći” uključuju:

• Sportske vještine (judo, nogomet, općenito fizičke aktivnosti)
• Kreativnost (crtanje, pisanje, izražavanje)
• Socijalne vještine (pomaganje prijateljima, humor, vođenje)

Ovo upućuje na širok spektar snaga koje djeca prepoznaju – od fizičkih i umjetničkih do emocionalno-socijalnih kompetencija.

• Najizraženije vrijednosti: zahvalnost (95%), briga za druge (98% žele biti dobri prema bližnjima), timski rad (79%), humor (82%) i iskazivanje ljubavi (89%).
• Emocionalna zrelost: dok većina pokazuje brigu i empatiju, kontrola emocija (samo 44% kaže da to mogu) i iskrenost (samo 36% uvijek kaže istinu) su područja za razvoj.
• Motivacija i trud: Visok postotak učenika (65%) navodi da se trudi i kad je teško – pokazatelj otpornosti i ustrajnosti.
• Učenje i znatiželja: Iako 67% želi saznati više o stvarima koje ih zanimaju, volja za učenjem u školi i izvan nje je nešto niža (45% “Da”, 47% “Ponekad”).

Zaključujemo da  anketirani učenici naše škole imaju visoku razinu emocionalne inteligencije u području empatije i socijalnih odnosa. Dobro prepoznaju svoje snage, no dio njih još uvijek uči verbalizirati ih. No značajan dio, 41% učenika, ne smatra to ni lakim ni teškim, što ukazuje na potrebu za daljnjim poticanjem verbalizacije i prepoznavanja vlastitih vrlina. Pokazuju velik potencijal u područjima kreativnosti, sporta i socijalnih vještina te imaju visoku razinu motivacije i zahvalnosti, što je važna osnova za osobni razvoj. Kontrola emocija (ljutnje i tuge) je područje u kojem učenici još uče, s obzirom da ih 39% kaže da mogu kontrolirati osjećaje, 39% ponekad, a 18% ne. Također iskrenost je izazov za pojedine učenike pošto 53% njih ponekad govori istinu kada su nešto skrivili, a 12% ne uvijek. Navedeni rezultati služe nam kao temelj za stvaranje okruženja  u kojem će se raditi na jačanju vještina emocionalne regulacije (posebno ljutnje i tuge) te vještina iskrenosti i moralnog rasuđivanja kroz igre, priče i razgovora. Također je važno poticati još jasnije prepoznavanje i imenovanje osobnih snaga kod djece koja se teže izražavaju, kao i održavati kreativne i sportske izraze kao kanale za iskazivanje talenata i osjećaja.

          Istraživanje osmislile, sprovele i analizirale: Hana Milunović, školski edukacijski rehabilitator mentor

                                                                                  Lucija Brozović, učitelj informatike

                                                                                  Irena Solenički, učitelj razredne nastave mentor

Čitalačka i digitalna pismenost učenika 3. – 6. razreda OŠ „Vladimir Nazor“ Pisarovina – OBJAVA REZULTATA ISTRAŽIVANJA

Lektire u zvučnom obliku (dostupne npr. na e-lektire.hr) koristi 29 učenika (24%). Više od većine ispitanih učenika ih ne koristi (njih 62, odnosno 52%), dok 28 učenika ne zna za e-lektire.hr (24%).

U pitanjima o važnosti čitanja i povezanosti s uspjehom u obrazovnim predmetima, 111 učenika (93%) smatra da je ono važno u svim obrazovnim predmetima. Također, velika većina učenika, njih 103 (87%) misli da vještina čitanja utječe na učenje nastavnih sadržaja iz svih obrazovnih predmeta, dok 8 učenika (7%) ne smatra da je čitanje važno u svim obrazovnim predmetima, a 16 učenika (13%) niti ne povezuje važnost vještine čitanja s uspjehom u obrazovnim predmetima.

Ako bi imali izbor između čitanja knjige i gledanja filma na istu temu, samo 8 učenika (7%) će odabrati čitanje knjige, a njih 50 (42%) će radije pogledati film. Najveći broj učenika, njih 50 ili 42%, odabralo bi oboje.

Na pitanje o korištenju digitalnih uređaja za školske obveze i učenje, 57 (48%) učenika ih koristi u slobodno vrijeme za zadaće, ponavljanje i kada želi naučiti nešto novo, a 39 (33%) učenika ih za školske obveze koristi samo kada ima potrebu (zadaća, izrada prezentacije i sl.). Gotovo petina učenika, njih 23 (19%) uopće ne koristi digitalne uređaje za školske obveze. Nitko od učenika nije odgovorio da nema pristup takvom uređaju.

Prilikom usporedbe nastavnih sadržaja u digitalnom obliku u odnosu na klasični sadržaj prikazan u udžbenicima, učenici su iskazali sljedeća mišljenja (mogućnost višestrukog odabira):

• Digitalni sadržaju su zanimljiviji za 69 učenika (58%).
• Lakše razumije nastavni sadržaj uz animacije, igre i kvizove 46 učenika (37%).
• Više voli sudjelovati na satu kada se koriste digitalni materijali 28 učenika (23%).
• Kada uče kod kuće, 12 učenika može bolje razumjeti sadržaj u udžbeniku ako su se na satu koristili razni digitalni sadržaji (10%).
• Sadržaj nije zanimljiviji uz digitalne sadržaje za 9 učenika (7%).
• Dvoje učenika ne voli sudjelovati u kvizovima i digitalnim igrama u razredu (2%).
• Sadržaj nije razumljiviji s animacijama ili interaktivnim sadržajima za dvoje učenika (2%).

U procjeni vlastite samostalnosti u korištenju digitalnih uređaja 55 učenika (47%) smatra da je potpuno samostalno, no njih 48 (40%) ponekad treba pomoć učitelja s pristupom digitalnim sadržajima. 16 učenika (13%) može izvršavati školske obveze (na satu ili kod kuće) samo uz pomoć učitelja ili roditelja.

Učenici su većinom zadovoljni omjerom korištenja digitalnog i analognog sadržaja tijekom nastave. Tako misli 77 učenika (65%), a 20% ispitanika (24 učenika) htjelo bi veću količinu digitalnog sadržaja.  Ipak, 15% učenika (njih 18) htjelo bi manju količinu digitalnih sadržaja u nastavi u odnosu na postojeću.

Učenici većinom misle da su svi učitelji jako dobri u korištenju tehnologije i digitalnih sadržaja (64 učenika, tj. 54%), dok njih 36 (30% učenika) tako misli samo za pojedine učitelje. 19 učenika (16%) misli da su učitelji u našoj školi prosječno dobri u korištenju tehnologije i digitalnih sadržaja.

Istraživanje osmislile, provele i analizirale:

Blanka Špeglić, školski knjižničar mentor,

Lucija Brozović, učiteljica Informatike

Maja Knez Vranić, učitelj EJ mentor

 Digital tools and AI in eTwinning projects  

– OBJAVA REZULTATA ISTRAŽIVANJA 

Istraživanje je provedeno početkom lipnja 2024. godine u svrhu dobivanja uvida u razmišljanje učitelja, sudionika u eTwinning projektima o korištenju digitalnih alata i umjetne inteligencije u projektima . Rezultati istraživanja koristiti će se pri planiranju mobilnosti učitelja (odabir strukturiranih tečajeva i jobshadowing sadržaja) u Erasmus+ programu za školsku godinu 2024. /2025. 

Ovo međunarodno  istraživanje je provedeno među učiteljima sudionicima eTwinning projekata  “Inspiring museums”, “Language power – EDL” i “My video pen pal”  kako bi se istražilo njihovo korištenje digitalnih alata i njihov stav o efikasnosti tih alata u postizanju ciljeva projekata. Sudjelovalo je 28 učitelja. Istraživanje je obuhvatilo razne aspekte, od korištenja digitalnih alata do izazova koji se pojavljuju pri njihovom korištenju i načina na koji se osigurava sigurnost i privatnost podataka. 

 Učitelji sudionici eTwinning projekata koriste razne digitalne alate, uključujući Canva (92%) Genially (84%), Padlet (84%), Bookcreator (62%), Google Forms (100%), Zoom (100%), i druge. Najčešće  se koriste  alati koji omogućavaju stvaranje sadržaja, suradnju, i razvoj vještina digitalnog pismenosti. 

Učitelji ocjenjuju efikasnost digitalnih alata prema različitim kriterijima, kao što su: 

– Povratna informacija sudionika (71 %) 

– Angažman i motivacija učenika (50 %) 

– Uspjeh zajedničkih zadataka (50 %) 

– Prilagodljivost i fleksibilnost (37 %) 

Učitelji su se susreli s raznim izazovima kod  korištenja  digitalnih  alata. 47 % smatra tehničke poteškoće najvećim problemom, 32 % ograničenje  kod alata u besplatnim verzijama, 32 % nedostatak digitalne pismenosti.   

Neki učitelji su koristili umjetnu inteligenciju u svojim eTwinning projektima, uključujući alate za  prijevod, alate za   virtualnu suradnju i igrifikaciju.  

98% učitelja nije u svojim  ustanovama dobilo mogućnost educiranja za korištenje AI alata u obrazovanju.  

62% učitelja je ocjenilo razinu digitalne pismenosti svojih učenika kao osnovnu, 45 % kažu kako digitalna pismenost njihovih učenika  ovisi o njihovoj sposobnosti koristenja raznih digitalnih alata, a svega 28 % smatra kako je digitalna pismenost njihovih učenika napredna. 

Učitelji su koristili razne metode kako bi pomogli učenicima razvijati digitalne vještine, uključujući integriranje digitalnih alata u projekte, vršnjačko poučavanje te  refleksiju o korištenju digitalnih alata. 

ZAKLJUČAK 

Istraživanje je pokazalo kako učitelji sudionici eTwinning projekata koriste razne digitalne alate i umjetnu inteligenciju kako bi postigli ciljeve projekata. Međutim,  susreli su se s raznim izazovima, kao što su nedostatci digitalne pismenosti, tehničke poteškoće, i briga za privatnost i sigurnost podataka. Učitelji su koristili razne metode kako bi  pomogli  svojim učenicima razvijati digitalne vještine i osigurali sigurnost i privatnost podataka. 

Korištenje digitalnih alata i umjetne inteligencije u eTwinning projektima ima veliki potencijal za unapređenje obrazovanja učenika i međunarodne suradnje. Kontinuirano obrazovanje nastavnika i učenika, integracija novih tehnologija u nastavu, kao i korištenje AI alata za personalizirano učenje i poboljšanje komunikacije, ključni su koraci prema postizanju ovih ciljeva. Budući projekti će se usmjeriti na povećanje sudjelovanja učenika i učitelja u eTwinning programima, s ciljem stvaranja bogatijeg i učinkovitijeg obrazovnog okruženja. 

Istraživanje osmislile, provele i analizirale: 

Blanka Špeglić, školski knjižničar mentor, 

Lucija Brozović, učiteljica Informatike 

Maja Knez Vranić, učitelj EJ mentor