Akreditacija 2025./2026.
Od 1. lipnja 2025. započinjemo s trećim 15-mjesečnim projektom u sklopu Erasmus akreditacije. U školskoj godini 2025./2026. planirane projektne aktivnosti uključivat će mobilnosti učenika i učitelja, jobshadowing učitelja te pohađanje niza strukturiranih tečajeva.
Za potrebe provedbe projekta, izradu potrebne dokumentacije i izvješća te planiranje daljnjih aktivnosti provedena su istraživanja s objavom rezultata (niže u tekstu):
“Zelene navike učenika” i “Digitalne kompetencije učenika” u kojem su sudjelovali učenici naše škole, a provedeno je za potrebe izrade izvješća o dosadašnjem napretku projekta za AMPEU. (provedeno u ožujku 2026.)
„Koliko znam o umjetnoj inteligenciji“ i “Koliko i kako koristim umjetnu inteligenciju” istraživanja su na međunarodnoj razini provedena među učenicima i učiteljima, sudionicima eTwinning projekata u školskoj godini 2025./2026.
Rezultati istraživanja koristiti će se pri planiranju mobilnosti učenika i učitelja (grupna mobilnost učenika, odabir strukturiranih tečajeva i jobshadowing sadržaja) u Erasmus+ programu za školsku godinu 2025./2026 i 2026./2027., posebice za detektiranje potreba na temelju kojih će se pisati prijava za KA210 projekt između navedenih škola.
“Zelene navike učenika”
Provedeno istraživanje obuhvatilo je 92 učenika škole, a cilj je bio utvrditi njihove ekološke navike, znanja i stavove o okolišu. Rezultati pokazuju da učenici u velikoj mjeri razumiju važnost zaštite prirode i spremni su sudjelovati u različitim ekološkim aktivnostima.
Istraživanje je provedeno početkom ožujka, 2026. godine, a proveli su ga učitelji Irena Solenički, Sandra Šarić i Branimir Rajšel.
Većina učenika redovito odvaja otpad. Najčešće recikliraju plastiku i papir, zatim staklo i baterije, dok se elektronički otpad odvaja nešto rjeđe. U odgovorima objašnjavaju da recikliraju zato što žele spriječiti onečišćenje okoliša, očuvati prirodu i omogućiti ponovnu uporabu materijala. Mnogi naglašavaju važnost čistog zraka i zdravog okoliša.
Otprilike polovica učenika sudjelovala je u školskim akcijama prikupljanja EE otpada, dok je većina barem jednom sudjelovala u nekoj vrsti eko-akcije, poput čišćenja okoliša oko škole, sadnje cvijeća ili sudjelovanja u prezentacijama i kvizovima. Kada bi mogli birati, učenici najradije žele sudjelovati u čišćenju okoliša, sadnji bilja, izradi novih predmeta od otpada te uređenju školskog dvorišta.
Znanje o klimatskim promjenama učenici najčešće ocjenjuju srednje dobrim, dok pojam „karbonski otisak“ mnogima nije poznat. Ipak, njihovi odgovori pokazuju da razumiju osnovnu ideju — da ljudske aktivnosti utječu na okoliš i da je važno smanjiti zagađenje.
Učenici prepoznaju važnost održivosti i objašnjavaju je na jednostavne, ali ispravne načine — čuvanjem prirode, smanjivanjem otpada i brigom o okolišu za buduće generacije. Mnogi naglašavaju da je važno biti odgovoran kako bi se sačuvala čistoća i zdravlje planeta.
Većina učenika djelomično poznaje biljke i životinje svojeg kraja. Najčešće navode maslačak, tratinčicu, ljubičicu, šafran i slične livadne biljke te životinje poput lisice, srne, zeca, medvjeda i vuka. Kao primjere endemskih hrvatskih vrsta najčešće navode velebitsku degeniju i čovječju ribicu.
Omiljene ekološke aktivnosti
Učenici najviše vole aktivnosti koje uključuju:
- boravak u prirodi
- čišćenje okoliša
- sadnju bilja
- sudjelovanje u kvizovima, prezentacijama i gledanju edukativnih filmova
- likovne radove na temu prirode
Ove aktivnosti im pružaju osjećaj korisnosti i povezanosti s prirodom.
Rezultati istraživanja pokazuju da učenici OŠ „Vladimir Nazor“ Pisarovina imaju razvijenu svijest o važnosti zaštite okoliša. Većina aktivno reciklira, želi sudjelovati u eko-aktivnostima i pokazuje pozitivne stavove prema prirodi. Iako je potrebno dodatno raditi na razumijevanju pojmova poput karbonskog otiska, učenici imaju snažnu motivaciju za učenje i sudjelovanje u održivim aktivnostima. Škola može iskoristiti ovaj potencijal i nastaviti razvijati programe koji potiču ekološku pismenost i praktične vještine zaštite okoliša.
Istraživanje osmislili, proveli i analizirali:
Irena Solenički, uč RN
Branimir Rajšel, uč. KEM
Sandra Šarić, uč TZK
“Digitalne kompetencije učenika” – objava rezultata istraživanja
Istraživanje o digitalnim kompetencijama provedeno je u ožujku 2026. godine na uzorku od 96 učenika.
Cilj istraživanja bio je ustanoviti napredak u samostalnosti i sigurnom korištenju komunikacijske tehnologije nakon dvije dvije godine provođenja eTwinning projekata i radionica na satima izbornog predmeta Informatike u kojima su učenici radili s različitima digitalnim alatima i online platformama, prilagođeno svom uzrastu. Rezultati istraživanja koristili su se za izradu izvješća za Agenciju za mobilnost i projekte EU za praćenje rada u Erasmus akreditaciji.
U istraživanju su sudjelovali učenici 3., 4., 6. i 8. razreda. Proučavala se dostupnost i pristup uređajima, razvijenost digitalnih vještina i učenički stavovi, kod mlađeg uzrasta te, uz navedeno i samostalnost i odgovornost u korištenju digitalnih alata kod starijeg uzrasta.
Gotovo svi učenici 3. i 4. razreda (34 ispitanika) imaju pristup vlastitom digitalnom uređaju (računalo, prijenosno računalo, tablet ili pametni telefon) ili ga s nekim dijele, dok manje od3% učenika nema pristup takvom uređaju. U korištenju digitalnih uređaja i aplikacija, gotovo svi učenici znaju ispravno upaliti i ugasiti uređaj, a više od polovice ih samostalno koristi e-Dnevnik te sudjeluje u online edukativnim kvizovima poput Kahoot!a.
Svi učenici 6. (22 učenika) i 8. razreda (40 učenika) imaju pristup digitalnim uređajima i imaju izrazito pozitivan stav prema digitalnim edukativnim materijalima (100% ispitanika takvu nastavu smatra zanimljivijom). U postotku višem od 80% samostalni su korištenju osnovnih Microsoft Office aplikacija i portala e-Lektire. Učenici 8. razreda očekivano pokazuju višu razinu samostalnosti u korištenju digitalnih alata (Canva i Padlet) što potvrđuje da se digitalne kompetencije razvijaju uz konstantan rad s učenicima.
Istraživanje osmislile, provele i analizirale:
Blanka Špeglić, školska knjižničarka,
Maja Knez Vranić, učiteljica EJ
I Smilja Matijević, vjeroučiteljica
“Koliko znam o umjetnoj inteligenciji” – objava rezultata istraživanja
U istraživanju provedenom na međunarodnoj razini, tijekom travnja 2026., sudjelovalo je 124 učenika uključenih u eTwinning projekte „Green Pages: Growing Minds, Saving Earth“ i „English Quest: A journey through language and local life — together across Europe!“. Istraživanje je obuhvatilo više područja: razumijevanje umjetne inteligencije, njezinu primjenu, kritičko razmišljanje te odgovornu i sigurnu uporabu.
Prema dobivenim rezultatima, učenici pokazuju dobro osnovno razumijevanje pojma umjetne inteligencije. Većina učenika prepoznaje umjetnu inteligenciju kao tehnologiju koja omogućuje računalima donošenje odluka i rješavanje problema, dok istovremeno razlikuju što nije primjer umjetne inteligencije (npr. jednostavne kalkulacijske radnje).
Kada je riječ o razini razumijevanja, učenici navode da u većoj mjeri razumiju osnove umjetne inteligencije, a dio njih ističe da svoje znanje može objasniti i drugima, što upućuje na razvijene digitalne kompetencije.
U području primjene učenici ističu da su umjetnu inteligenciju najčešće koristili za izradu prezentacija, pisanje tekstova i pomoć u učenju. Pri korištenju u školi naglašavaju važnost samostalnog razmišljanja – umjetnu inteligenciju najčešće koriste kao alat za dodatna objašnjenja, a ne za prepisivanje gotovih odgovora.
Razina samopouzdanja pri korištenju umjetne inteligencije uglavnom je umjerena, što pokazuje da učenici imaju iskustva, ali su svjesni potrebe za daljnjim učenjem i usavršavanjem.
U području kritičkog razmišljanja učenici pokazuju visoku razinu odgovornosti. Većina smatra da informacije dobivene putem umjetne inteligencije treba provjeriti u više izvora te su svjesni da umjetna inteligencija može dati i netočne odgovore. Kao najčešći način provjere navode pretraživanje dodatnih izvora na internetu.
Kada je riječ o odgovornoj uporabi, učenici naglašavaju da umjetnu inteligenciju treba koristiti kao podršku učenju i razumijevanju gradiva, a ne kao zamjenu za vlastiti rad. Većina učenika smatra da umjetna inteligencija ima pozitivan utjecaj na učenje, ali istovremeno prepoznaju i moguće izazove.
Kao najveći rizik korištenja umjetne inteligencije učenici izdvajaju netočne informacije, ali i druge potencijalne probleme poput smanjenog kritičkog razmišljanja i ovisnosti o tehnologiji.
Rezultati pokazuju i promjenu stavova učenika – većina ima pozitivniji stav prema umjetnoj inteligenciji nego na početku projekta, iako razina povjerenja ostaje umjerena. Učenici umjetnu inteligenciju smatraju važnim, ali ne i jedinim izvorom znanja u budućnosti.
U završnim odgovorima učenici ističu da su naučili kako umjetna inteligencija funkcionira i kako je koristiti na odgovoran način, a kao područja daljnjeg interesa navode želju za dubljim razumijevanjem njezina rada i primjene u svakodnevnom životu.
Općenito, rezultati istraživanja pokazuju da učenici razvijaju svijest o važnosti umjetne inteligencije, ali i potrebi njezina kritičkog, promišljenog i odgovornog korištenja.
Istraživanje osmislile, provele i analizirale:
Maja Knez Vranić, učitelj mentor Engleskog jezika,
Blanka Špeglić, školski knjižničar savjetnik
“Koliko i kako koristim umjetnu inteligenciju” – objava rezultata istraživanja
U istraživanju provedenom na međunarodnoj razini sudjelovalo je 28 učitelja uključenih u eTwinning projekte „Green Pages: Growing Minds, Saving Earth“ i „English Quest: A journey through language and local life — together across Europe!“. Cilj istraživanja bio je ispitati razumijevanje, primjenu i stavove učitelja o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju. Istraživanje je provedeno u svibnju 2026., pri završetku navedenih e-Twinning projekata.
Rezultati pokazuju da učitelji uglavnom imaju dobro razvijeno razumijevanje umjetne inteligencije te prepoznaju njezin potencijal u obrazovnom kontekstu. Većina ispitanika navodi da razumije osnovna načela rada umjetne inteligencije, dok se dio učitelja osjeća dovoljno sigurno u svoje znanje da ga može primijeniti i dijeliti s drugima.
Kada je riječ o iskustvu korištenja, učitelji ističu da su umjetnu inteligenciju upoznali kroz različite alate i primjene u nastavi. U praksi se AI najčešće koristi za planiranje nastavnih aktivnosti, izradu nastavnih materijala, stvaranje prezentacija i podršku učenju. Dio učitelja koristi umjetnu inteligenciju i za administrativne zadatke te za osmišljavanje inovativnih pristupa poučavanju.
U pogledu učestalosti korištenja, većina učitelja koristi umjetnu inteligenciju povremeno ili često, što ukazuje na postupno uključivanje ove tehnologije u svakodnevnu nastavnu praksu.
Suradnja u okviru eTwinning projekata pokazala se vrlo važnom – učitelji ističu da im je razmjena iskustava s kolegama iz drugih zemalja pomogla u razumijevanju i primjeni umjetne inteligencije. Većina smatra da im je suradnja u projektima olakšala korištenje AI alata te doprinijela razvoju njihovih digitalnih kompetencija.
U području digitalnih vještina i podrške, učitelji navode da imaju pristup osnovnim resursima za korištenje umjetne inteligencije, ali ističu potrebu za dodatnim edukacijama i stručnim usavršavanjem. Većina ispitanika smatra da bi im dodatna edukacija značajno pomogla u sigurnijoj i učinkovitijoj primjeni umjetne inteligencije u nastavi.
Kada je riječ o profesionalnom razvoju, učitelji pokazuju visok interes za daljnje usavršavanje u području umjetne inteligencije. Ističu važnost kontinuiranog učenja kako bi mogli pratiti tehnološki razvoj i primijeniti ga na kvalitetan način u radu s učenicima.
Stavovi učitelja prema umjetnoj inteligenciji su uglavnom pozitivni. Većina ispitanika smatra da umjetna inteligencija ima potencijal unaprijediti kvalitetu poučavanja i učenja. Kao glavne prednosti navode uštede vremena, personalizaciju nastave i dostupnost različitih nastavnih resursa.
Istovremeno, učitelji su svjesni i mogućih izazova. Kao potencijalne nedostatke navode netočnost informacija, etička pitanja, zaštitu privatnosti te potrebu za razvijanjem kritičkog mišljenja kod učenika. Naglašavaju važnost odgovorne i promišljene uporabe umjetne inteligencije u obrazovanju.
U završnim odgovorima učitelji ističu da su kroz projekt dodatno razvili razumijevanje umjetne inteligencije te stekli konkretne ideje za njezinu primjenu u nastavi. Posebno naglašavaju važnost razmjene primjera dobre prakse i kontinuirane suradnje.
Zaključno, rezultati istraživanja pokazuju da učitelji prepoznaju umjetnu inteligenciju kao vrijedan alat u obrazovanju, ali i područje koje zahtijeva daljnji razvoj kompetencija, kritički pristup i odgovornu primjenu u nastavnom procesu.
Istraživanje osmislile, provele i analizirale:
Maja Knez Vranić, učitelj mentor Engleskog jezika,
Blanka Špeglić, školski knjižničar savjetnik
