Akreditacija 2025./2026.
Od 1. lipnja 2025. započinjemo s trećim 15-mjesečnim projektom u sklopu Erasmus akreditacije. U školskoj godini 2025./2026. planirane projektne aktivnosti uključivat će mobilnosti učenika i učitelja, jobshadowing učitelja te pohađanje niza strukturiranih tečajeva.
Za potrebe provedbe projekta, izradu potrebne dokumentacije i izvješća te planiranje daljnjih aktivnosti provedena su istraživanja s objavom rezultata (niže u tekstu):
“Zelene navike učenika” i “Digitalne kompetencije učenika” u kojem su sudjelovali učenici naše škole, a provedeno je za potrebe izrade izvješća o dosadašnjem napretku projekta za AMPEU. (provedeno u ožujku 2026.)
Rezultati istraživanja koristiti će se pri planiranju mobilnosti učenika i učitelja (grupna mobilnost učenika, odabir strukturiranih tečajeva i jobshadowing sadržaja) u Erasmus+ programu za školsku godinu 2025./2026 i 2026./2027., posebice za detektiranje potreba na temelju kojih će se pisati prijava za KA210 projekt između navedenih škola.
“Zelene navike učenika”
Provedeno istraživanje obuhvatilo je 92 učenika škole, a cilj je bio utvrditi njihove ekološke navike, znanja i stavove o okolišu. Rezultati pokazuju da učenici u velikoj mjeri razumiju važnost zaštite prirode i spremni su sudjelovati u različitim ekološkim aktivnostima.
Istraživanje je provedeno početkom ožujka, 2026. godine, a proveli su ga učitelji Irena Solenički, Sandra Šarić i Branimir Rajšel.
Većina učenika redovito odvaja otpad. Najčešće recikliraju plastiku i papir, zatim staklo i baterije, dok se elektronički otpad odvaja nešto rjeđe. U odgovorima objašnjavaju da recikliraju zato što žele spriječiti onečišćenje okoliša, očuvati prirodu i omogućiti ponovnu uporabu materijala. Mnogi naglašavaju važnost čistog zraka i zdravog okoliša.
Otprilike polovica učenika sudjelovala je u školskim akcijama prikupljanja EE otpada, dok je većina barem jednom sudjelovala u nekoj vrsti eko-akcije, poput čišćenja okoliša oko škole, sadnje cvijeća ili sudjelovanja u prezentacijama i kvizovima. Kada bi mogli birati, učenici najradije žele sudjelovati u čišćenju okoliša, sadnji bilja, izradi novih predmeta od otpada te uređenju školskog dvorišta.
Znanje o klimatskim promjenama učenici najčešće ocjenjuju srednje dobrim, dok pojam „karbonski otisak“ mnogima nije poznat. Ipak, njihovi odgovori pokazuju da razumiju osnovnu ideju — da ljudske aktivnosti utječu na okoliš i da je važno smanjiti zagađenje.
Učenici prepoznaju važnost održivosti i objašnjavaju je na jednostavne, ali ispravne načine — čuvanjem prirode, smanjivanjem otpada i brigom o okolišu za buduće generacije. Mnogi naglašavaju da je važno biti odgovoran kako bi se sačuvala čistoća i zdravlje planeta.
Većina učenika djelomično poznaje biljke i životinje svojeg kraja. Najčešće navode maslačak, tratinčicu, ljubičicu, šafran i slične livadne biljke te životinje poput lisice, srne, zeca, medvjeda i vuka. Kao primjere endemskih hrvatskih vrsta najčešće navode velebitsku degeniju i čovječju ribicu.
Omiljene ekološke aktivnosti
Učenici najviše vole aktivnosti koje uključuju:
- boravak u prirodi
- čišćenje okoliša
- sadnju bilja
- sudjelovanje u kvizovima, prezentacijama i gledanju edukativnih filmova
- likovne radove na temu prirode
Ove aktivnosti im pružaju osjećaj korisnosti i povezanosti s prirodom.
Rezultati istraživanja pokazuju da učenici OŠ „Vladimir Nazor“ Pisarovina imaju razvijenu svijest o važnosti zaštite okoliša. Većina aktivno reciklira, želi sudjelovati u eko-aktivnostima i pokazuje pozitivne stavove prema prirodi. Iako je potrebno dodatno raditi na razumijevanju pojmova poput karbonskog otiska, učenici imaju snažnu motivaciju za učenje i sudjelovanje u održivim aktivnostima. Škola može iskoristiti ovaj potencijal i nastaviti razvijati programe koji potiču ekološku pismenost i praktične vještine zaštite okoliša.
“Digitalne kompetencije učenika” – objava rezultata istraživanja
Istraživanje o digitalnim kompetencijama provedeno je u ožujku 2026. godine na uzorku od 96 učenika.
Cilj istraživanja bio je ustanoviti napredak u samostalnosti i sigurnom korištenju komunikacijske tehnologije nakon dvije dvije godine provođenja eTwinning projekata i radionica na satima izbornog predmeta Informatike u kojima su učenici radili s različitima digitalnim alatima i online platformama, prilagođeno svom uzrastu. Rezultati istraživanja koristili su se za izradu izvješća za Agenciju za mobilnost i projekte EU za praćenje rada u Erasmus akreditaciji.
U istraživanju su sudjelovali učenici 3., 4., 6. i 8. razreda. Proučavala se dostupnost i pristup uređajima, razvijenost digitalnih vještina i učenički stavovi, kod mlađeg uzrasta te, uz navedeno i samostalnost i odgovornost u korištenju digitalnih alata kod starijeg uzrasta.
Gotovo svi učenici 3. i 4. razreda (34 ispitanika) imaju pristup vlastitom digitalnom uređaju (računalo, prijenosno računalo, tablet ili pametni telefon) ili ga s nekim dijele, dok manje od3% učenika nema pristup takvom uređaju. U korištenju digitalnih uređaja i aplikacija, gotovo svi učenici znaju ispravno upaliti i ugasiti uređaj, a više od polovice ih samostalno koristi e-Dnevnik te sudjeluje u online edukativnim kvizovima poput Kahoot!a.
Svi učenici 6. (22 učenika) i 8. razreda (40 učenika) imaju pristup digitalnim uređajima i imaju izrazito pozitivan stav prema digitalnim edukativnim materijalima (100% ispitanika takvu nastavu smatra zanimljivijom). U postotku višem od 80% samostalni su korištenju osnovnih Microsoft Office aplikacija i portala e-Lektire. Učenici 8. razreda očekivano pokazuju višu razinu samostalnosti u korištenju digitalnih alata (Canva i Padlet) što potvrđuje da se digitalne kompetencije razvijaju uz konstantan rad s učenicima.
Istraživanje osmislile, provele i analizirale:
Blanka Špeglić, školska knjižničarka,
Maja Knez Vranić, učiteljica EJ
I Smilja Matijević, vjeroučiteljica
