Akreditacija 24./25.
Od 1. lipnja 2024. započinjemo s novim 15-mjesečnim projektom u sklopu Erasmus akreditacije. U školskoj godini 2024./2025. planirane projektne aktivnosti uključivat će mobilnosti učenika i učitelja u tursku školu Şehit Doğan Sevinç Secondary School, jobshadowing učitelja te pohađanje niza strukturiranih tečajeva.
Za potrebe provedbe projekta i planiranje daljnjih aktivnosti provedena su dva istraživanja: Čitalačka i digitalna pismenost učenika 3. – 6. razreda OŠ “Vladimir Nazor” Pisarovina i Digital tools and AI in eTwinning project.
Čitalačka i digitalna pismenost učenika 3. – 6. razreda OŠ „Vladimir Nazor“ Pisarovina – OBJAVA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
Istraživanje je provedeno u svibnju 2024. godine u svrhu dobivanja uvida u razmišljanje učenika o važnosti čitanja i procjeni razine njihove vještine čitanja te o učeničkim i učiteljskim digitalnim kompetencijama. Rezultati istraživanja koristiti će se pri planiranju mobilnosti učitelja (odabir strukturiranih tečajeva i jobshadowing sadržaja) u Erasmus+ programu za školsku godinu 2024./2025.
U istraživanju su sudjelovali učenici 3. – 6. razreda OŠ „Vladimir Nazor“ Pisarovina, njih ukupno 119, i to 30 učenika 3. razreda (25%), 19 učenika 4. razreda (16%), 30 učenika 5. razreda (25%) i 40 učenika 6. razreda (40% od ukupnog broja ispitanika).
Od 119 učenika njih 27, odnosno 23% voli čitati i čita u slobodno vrijeme. Ostali učenici ne čitaju u slobodno vrijeme. Najveći dio ispitanih učenika, njih 44 (35%) pročita ono što im je potrebno za školu, ali ništa više od toga, iako kažu da vole čitati. 42% (48 učenika) od ukupnog broja ispitanika ne voli čitanje. Od tog broja 37 učenika ipak pročita ono što im je zadano, a 11 učenika ne voli čitanje i smatra ga nezanimljivim.
Prilikom procjenjivanja vlastite vještine čitanja 27 učenika procjenjuje da čita točno, brzo i s razumijevanjem (23%). Gotovo polovina učenika čita brzo, ali ponekad ne razumije sve riječi u tekstu. Polako, ali točno i s razumijevanjem čita 27 učenika (23% ispitanih). 14 učenika procjenjuje da čita sporo te da neke riječi ne razumije i teške su im za pročitati.
Velika većina učenika čita obveznu školsku lektiru. Od ukupnog broja ispitanih, njih 40 (32%) misli da su knjige bile zanimljive i rado su ih čitali, a većina, njih 66 (56%) procjenjuje da je lektira samo ponekad zanimljiva. 12% učenika (njih 13) ne čita obveznu lektiru, od toga većina koristi kratki sadržaj koji pronađe na internetu ili prepiše lektiru od nekog drugog, a jednog učenika/učenicu čitanje uopće ne zanima.
Lektire u zvučnom obliku (dostupne npr. na e-lektire.hr) koristi 29 učenika (24%). Više od većine ispitanih učenika ih ne koristi (njih 62, odnosno 52%), dok 28 učenika ne zna za e-lektire.hr (24%).
U pitanjima o važnosti čitanja i povezanosti s uspjehom u obrazovnim predmetima, 111 učenika (93%) smatra da je ono važno u svim obrazovnim predmetima. Također, velika većina učenika, njih 103 (87%) misli da vještina čitanja utječe na učenje nastavnih sadržaja iz svih obrazovnih predmeta, dok 8 učenika (7%) ne smatra da je čitanje važno u svim obrazovnim predmetima, a 16 učenika (13%) niti ne povezuje važnost vještine čitanja s uspjehom u obrazovnim predmetima.
Ako bi imali izbor između čitanja knjige i gledanja filma na istu temu, samo 8 učenika (7%) će odabrati čitanje knjige, a njih 50 (42%) će radije pogledati film. Najveći broj učenika, njih 50 ili 42%, odabralo bi oboje.
Na pitanje o korištenju digitalnih uređaja za školske obveze i učenje, 57 (48%) učenika ih koristi u slobodno vrijeme za zadaće, ponavljanje i kada želi naučiti nešto novo, a 39 (33%) učenika ih za školske obveze koristi samo kada ima potrebu (zadaća, izrada prezentacije i sl.). Gotovo petina učenika, njih 23 (19%) uopće ne koristi digitalne uređaje za školske obveze. Nitko od učenika nije odgovorio da nema pristup takvom uređaju.
Prilikom usporedbe nastavnih sadržaja u digitalnom obliku u odnosu na klasični sadržaj prikazan u udžbenicima, učenici su iskazali sljedeća mišljenja (mogućnost višestrukog odabira):
- Digitalni sadržaju su zanimljiviji za 69 učenika (58%).
- Lakše razumije nastavni sadržaj uz animacije, igre i kvizove 46 učenika (37%).
- Više voli sudjelovati na satu kada se koriste digitalni materijali 28 učenika (23%).
- Kada uče kod kuće, 12 učenika može bolje razumjeti sadržaj u udžbeniku ako su se na satu koristili razni digitalni sadržaji (10%).
- Sadržaj nije zanimljiviji uz digitalne sadržaje za 9 učenika (7%).
- Dvoje učenika ne voli sudjelovati u kvizovima i digitalnim igrama u razredu (2%).
- Sadržaj nije razumljiviji s animacijama ili interaktivnim sadržajima za dvoje učenika (2%).
U procjeni vlastite samostalnosti u korištenju digitalnih uređaja 55 učenika (47%) smatra da je potpuno samostalno, no njih 48 (40%) ponekad treba pomoć učitelja s pristupom digitalnim sadržajima. 16 učenika (13%) može izvršavati školske obveze (na satu ili kod kuće) samo uz pomoć učitelja ili roditelja.
Učenici su većinom zadovoljni omjerom korištenja digitalnog i analognog sadržaja tijekom nastave. Tako misli 77 učenika (65%), a 20% ispitanika (24 učenika) htjelo bi veću količinu digitalnog sadržaja. Ipak, 15% učenika (njih 18) htjelo bi manju količinu digitalnih sadržaja u nastavi u odnosu na postojeću.
Učenici većinom misle da su svi učitelji jako dobri u korištenju tehnologije i digitalnih sadržaja (64 učenika, tj. 54%), dok njih 36 (30% učenika) tako misli samo za pojedine učitelje. 19 učenika (16%) misli da su učitelji u našoj školi prosječno dobri u korištenju tehnologije i digitalnih sadržaja.
Istraživanje osmislile, provele i analizirale:
Blanka Špeglić, školski knjižničar mentor,
Lucija Brozović, učiteljica Informatike
Maja Knez Vranić, učitelj EJ mentor
Digital tools and AI in eTwinning projects
– OBJAVA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
Istraživanje je provedeno početkom lipnja 2024. godine u svrhu dobivanja uvida u razmišljanje učitelja, sudionika u eTwinning projektima o korištenju digitalnih alata i umjetne inteligencije u projektima . Rezultati istraživanja koristiti će se pri planiranju mobilnosti učitelja (odabir strukturiranih tečajeva i jobshadowing sadržaja) u Erasmus+ programu za školsku godinu 2024. /2025.
Ovo međunarodno istraživanje je provedeno među učiteljima sudionicima eTwinning projekata “Inspiring museums”, “Language power – EDL” i “My video pen pal” kako bi se istražilo njihovo korištenje digitalnih alata i njihov stav o efikasnosti tih alata u postizanju ciljeva projekata. Sudjelovalo je 28 učitelja. Istraživanje je obuhvatilo razne aspekte, od korištenja digitalnih alata do izazova koji se pojavljuju pri njihovom korištenju i načina na koji se osigurava sigurnost i privatnost podataka.
Učitelji sudionici eTwinning projekata koriste razne digitalne alate, uključujući Canva (92%) Genially (84%), Padlet (84%), Bookcreator (62%), Google Forms (100%), Zoom (100%), i druge. Najčešće se koriste alati koji omogućavaju stvaranje sadržaja, suradnju, i razvoj vještina digitalnog pismenosti.
Učitelji ocjenjuju efikasnost digitalnih alata prema različitim kriterijima, kao što su:
– Povratna informacija sudionika (71 %)
– Angažman i motivacija učenika (50 %)
– Uspjeh zajedničkih zadataka (50 %)
– Prilagodljivost i fleksibilnost (37 %)
Učitelji su se susreli s raznim izazovima kod korištenja digitalnih alata. 47 % smatra tehničke poteškoće najvećim problemom, 32 % ograničenje kod alata u besplatnim verzijama, 32 % nedostatak digitalne pismenosti.
Neki učitelji su koristili umjetnu inteligenciju u svojim eTwinning projektima, uključujući alate za prijevod, alate za virtualnu suradnju i igrifikaciju.
98% učitelja nije u svojim ustanovama dobilo mogućnost educiranja za korištenje AI alata u obrazovanju.
62% učitelja je ocjenilo razinu digitalne pismenosti svojih učenika kao osnovnu, 45 % kažu kako digitalna pismenost njihovih učenika ovisi o njihovoj sposobnosti koristenja raznih digitalnih alata, a svega 28 % smatra kako je digitalna pismenost njihovih učenika napredna.
Učitelji su koristili razne metode kako bi pomogli učenicima razvijati digitalne vještine, uključujući integriranje digitalnih alata u projekte, vršnjačko poučavanje te refleksiju o korištenju digitalnih alata.
ZAKLJUČAK
Istraživanje je pokazalo kako učitelji sudionici eTwinning projekata koriste razne digitalne alate i umjetnu inteligenciju kako bi postigli ciljeve projekata. Međutim, susreli su se s raznim izazovima, kao što su nedostatci digitalne pismenosti, tehničke poteškoće, i briga za privatnost i sigurnost podataka. Učitelji su koristili razne metode kako bi pomogli svojim učenicima razvijati digitalne vještine i osigurali sigurnost i privatnost podataka.
Korištenje digitalnih alata i umjetne inteligencije u eTwinning projektima ima veliki potencijal za unapređenje obrazovanja učenika i međunarodne suradnje. Kontinuirano obrazovanje nastavnika i učenika, integracija novih tehnologija u nastavu, kao i korištenje AI alata za personalizirano učenje i poboljšanje komunikacije, ključni su koraci prema postizanju ovih ciljeva. Budući projekti će se usmjeriti na povećanje sudjelovanja učenika i učitelja u eTwinning programima, s ciljem stvaranja bogatijeg i učinkovitijeg obrazovnog okruženja.
Istraživanje osmislile, provele i analizirale:
Blanka Špeglić, školski knjižničar mentor,
Lucija Brozović, učiteljica Informatike
Maja Knez Vranić, učitelj EJ mentor