Akreditacija 2025./2026.
Od 1. lipnja 2025. započinjemo s trećim 15-mjesečnim projektom u sklopu Erasmus akreditacije. U školskoj godini 2025./2026. planirane projektne aktivnosti uključivat će mobilnosti učenika i učitelja, jobshadowing učitelja te pohađanje niza strukturiranih tečajeva.
Za potrebe provedbe projekta i planiranje daljnjih aktivnosti provedena su istraživanja:
„Koliko znam o umjetnoj inteligenciji“ u kojem su sudjelovali učenici 4. – 8. razreda OŠ „Vladimir Nazor“ Pisarovina, Muş Science and Art Centre (Turska), Aydın Ticaret Borsası (Turska), Primary School of Perdikkas (Grčka) i Agrupamento de Escolas Aver-O-Mar (Portugal)
i „Cultural haritage using AI“ u kojem su sudjelovali učitelji OŠ „Vladimir Nazor“ Pisarovina (Hrvatska), Muş Science and Art Centre (Turska), Aydın Ticaret Borsası (Turska), Primary School of Perdikkas (Grčka) i Agrupamento de Escolas Aver-O-Mar (Portugal).
Istraživanja, čiju objavu rezultata navodimo niže u tekstu, provedena su u veljači 2025. godine u svrhu dobivanja uvida o osviještenosti učenika o umjetnoj inteligenciji te o njihovom pogledu na ovu novu tehnologiju u razvoju. Rezultati istraživanja koristiti će se pri planiranju mobilnosti učenika i učitelja (grupna mobilnost učenika, odabir strukturiranih tečajeva i jobshadowing sadržaja) u Erasmus+ programu za školsku godinu 2025./2026 i 2026./2027., posebice za detektiranje potreba na temelju kojih će se pisati prijava za KA210 projekt između navedenih škola.
“Koliko znam o umjetnoj inteligenciji” – objava rezultata istraživanja
U istraživanju su sudjelovali učenici 4. – 8. razreda OŠ „Vladimir Nazor“ Pisarovina, te partnerskih škola iz Grčke, Turske i Portugala, njih ukupno 83. Istraživanje je provedeno tijekom veljače 2025. godine.
81% učenika, njih 76 već je do sada čulo za pojam umjetna inteligencija, a 7 učenika do sada nije čulo za taj pojam. Za umjetnu inteligenciju učenici su čuli najčešće od na internetu (21 učenik ili 26%), na društvenim mrežama (21 učenik ili 26%) te u školi (19 učenika ili 23%). Od obitelji i prijatelja za umjetnu inteligenciju čulo je njih sedmoro (9%), a putem video igara 5 učenika (6%). Osmero učenika navodi da je za ovaj pojam čulo negdje drugdje.
Na pitanje Što misliš da označava pojam umjetne inteligencije, prema ponuđenim odgovorima, 79 učenika (96%) smatra da je to inteligencija računala koje koristi Internet, dok 4 učenika (4%) misli da su to ljudi koji se pretvaraju da su inteligentni.
Kod navođenja primjera gdje učenici misle da se koristi umjetna inteligencija većina učenika navodi mobilne telefone, odnosno pametne telefone i računala (njih 18, odnosno 23%), a zatim ChatGPT te asistente poput Siri ili Google asistenta, društvene mreže i videoigre. Manji broj učenika (2-3 odgovora) navodi i youtube algoritme i funkcije prepoznavanja glasa kao mjesta gdje se koristi umjetna inteligencija.
55 učenika, njih 67%, misli da se umjetna inteligencija koristi svakodnevno, a 25 učenika (30%) misli da se umjetna inteligencija možda svakodnevno koristi, dok dvoje učenika misli da se umjetna inteligencija ne koristi u svakodnevnom životu.
Detaljnije o ovom pitanju, učenici misle da se s umjetnom inteligencijom susrećemo korištenjem raznih opcija na pametnim telefonima, kao npr. Siri ili Google asistent (48 učenika ili 59%), na društvenim mrežama (12 učenika ili 15%) te video igrama (11 učenika ili 15%). Četvoro učenika povezuje umjetnu inteligenciju s robotima, dvoje učenika s automobilima te isto toliko s online kupovinom. Primjeri koje su učenici sami navele gdje misle da se koristi umjetna inteligencija su webstranice i istraživanja na internetu.
66 učenika (80%) smatra da je umjetna inteligencija korisna, 15 učenika (18%) nije sigurno, a samo jedan učenik misli da umjetna inteligencija nije korisna. Kod objašnjenja odgovora na prethodno pitanje, 48 učenika (59%) misli da je umjetna inteligencija korisna jer im, njihovim riječima, olakšava stvari i poboljšava život time što zna odgovore na sva pitanja, ubrzava pronalaženje informacija i odgovora na pitanja, daje nove ideje i može pomoći kod pisanja zadaće.
Na pitanje misle li da će umjetna inteligencija biti važna u budućnosti, 66 učenika (80%) smatra da hoće, 12 učenika (15%) misli da možda hoće, a 4 učenika (5%) ne misli da će biti važna u budućnosti. Kao pozitivne stvari koje bi umjetna inteligencija mogla raditi u budućnosti ili na što bi mogla pozitivno utjecati učenici navode da će im umjetna inteligencija davati točne informacije i skraćivati vrijeme traženja informacija i time olakšati svakodnevicu, kao i da će olakšavati izvođenje nekih poslova. Manji broj učenika vidi potencijal umjetne inteligencije u tome da obavlja poslove koji su preteški ili opasni za ljude, a navode i korištenje umjetne inteligencije u medicini za dijagnostiku i izvođenje operacija. Kao negativne stvari koje učenici povezuju s umjetnom inteligencijom navode da će ljudi manje razmišljati i ulijeniti se te postati ovisni o umjetnoj inteligenciji, kao i da će ona zamijeniti mnoge ljudske poslove te će ljudi postati nezaposleni. Također kao opasnost navode i ugroženost privatnosti podataka, moguća hakiranja, ali i davanje netočnih informacija.
Kako biste ocijenili AI pitanje je na koje je, od 1 do 4, umjetnoj inteligenciji najvišu ocjenu 4 dalo 55% učenika, ocjenu 3 dalo je 37% učenika, ocjenu 2 dalo je 5%, a najnižu ocjenu 1 dalo je 3% učenika. Ukupna prosječna ocjena koju su učenici dodijelili umjetnoj inteligenciji je 3.84/4.
Od 83 učenika, samostalno je umjetnu inteligenciju koristilo njih 71 (87%), 5 učenika nije sigurno je li koristilo umjetnu inteligenciju, a 6 učenika nije ju koristilo. Učenici koji su koristili umjetnu inteligenciju najviše su je koristili za potrebe obrazovanja (pisanje domaće zadaće, za istraživanja i zadatke u školskim i eTwinning projektima, izradu prezentacija i pisanje eseja ili neke razredne aktivnosti). Osim za obrazovne svrhe, učenici vole koristiti umjetnu inteligenciju za zabavu i videoigre.
Istraživanje osmislile, provele i analizirale:
Irena Solenički, učitelj mentor razredne nastave,
Lucija Brozović, učiteljica Informatike,
Maja Knez Vranić, učitelj mentor Engleskog jezika,
Blanka Špeglić, školski knjižničar mentor
„Cultural haritage using AI“ – objava rezultata istraživanja
Ovo međunarodno istraživanje provedeno je u veljači 2025. godine, među učiteljima OŠ „Vladimir Nazor“ Pisarovina (Hrvatska), Muş Science and Art Centre (Turska), Aydın Ticaret Borsası (Turska), Primary School of Perdikkas (Grčka) i Agrupamento de Escolas Aver-O-Mar (Portugal) kako bi se ispitao njihov stav o korištenju i korisnosti umjetne inteligenciju u nastavi kao i o načinima educiranja učitelja za korištenje ove tehnologije. U istraživanju je sudjelovalo 56 učitelja.
44 učitelja ili 79% slaže se ili se čvrsto slaže s tvrdnjom da bi uključivanje alata koji koriste umjetnu inteligenciju pojačalo razumijevanje učenika o kulturnom naslijeđu. 9 učitelja ili 16% nema mišljenje o ovoj tvrdnji, dok se 2 učitelja (5%) s njom ne slaže.
U svoju sposobnost korištenja alata umjetne inteligencije u obrazovne svrhe uvjereno je ili snažno uvjereno 32 učitelja ili 57%. Neutralno stajalište zauzelo je 14 učitelja (25%), a 10 učitelja (18%) se s ovom tvrdnjom ne slaže ili izričito ne slaže.
S tvrdnjom da se u školama u kojima se provelo istraživanje pružaju odgovarajući resursi za poučavanje digitalne pismenosti i integracije umjetne inteligencije slaže se ili čvrsto slaže 29 učitelja (53%). S ovom tvrdnjom ne slaže se 5 učitelja (9%), a čak je 21 učitelj (38%) zauzeo neutralni stav o ovoj tvrdnji.
50 učitelja (89%) smatra da je suradnja s partnerskim školama iz drugih zemalja ključna za obogaćivanje edukacije o kulturnom nasljeđu. 5 učitelja (9%) neutralno je, a samo je dan učitelj (2%) internacionalnu suradnju ne smatra ključnom u obogaćivanju edukacije o kulturnom nasljeđu.
Velika većina učitelja, njih 51 tj. 91% smatra da bi njihovi učenici imali koristi od sudjelovanja u eTwinning i Erasmus projektima. 5 učitelja (9%) ima neutralno mišljenje o ovoj tvrdnji.
Teme povezane s kulturnim nasljeđem redovito u svoj kurikulum uključuje 42 učitelja (75%), a troje učitelja (5%) takve teme ne uključuje u svoj kurikulum. 11 učitelja (20%) nije zauzelo stav o ovoj tvrdnji.
49 učitelja tj. njih 88% smatra da treba i želi dodatne edukacije o korištenju alata umjetne inteligencije za rad u učionici, a 7 učitelja (13%) ne zna treba li im takva edukacija. Nitko se nije izrazio da ne treba ili ne želi dodatnu edukaciju.
O važnosti obrazovanja o kulturnom nasljeđu 45 učitelja (81%) učitelja kaže da je važno ili jako važno u njihovom školskom kurikulumu. 9 učitelja (16%) nije zauzelo stav o ovoj tvrdnji, a dvoje učitelja (4%) se ne slaže s ovom tvrdnjom.
48 učitelja (85%) vjeruje da bi poboljšanje digitalnih vještina pomoglo u smanjenju socijalne isključenosti među učenicima. 6 učitelja (11%) o ovom ima neutralno mišljenja, a 2 učitelja (4%) s tom tvrdnjom ne slaže.
Čak 52 učitelja (93%) rado bi dijelilo najbolje primjere prakse iz svojih učionica s ostalim kolegama kako bi se poboljšala integracija umjetne inteligencije u metode poučavanja. Samo jedan učitelj (2%) ne bi rado dijelio primjere prakse iz svoje učionice, a 3 učitelja (5%) ima neutralno mišljenje o dijeljenju primjera prakse iz svoje učionice.
Istraživanje osmislile, provele i analizirale:
Irena Solenički, učitelj mentor razredne nastave,
Lucija Brozović, učiteljica Informatike,
Maja Knez Vranić, učitelj mentor Engleskog jezika,
Blanka Špeglić, školski knjižničar mentor
